4. STARIJI

Osnovne potrebe starijih osoba potpuno su iste i ne mijenjaju se samim protjecanjem vremena. Mijenjaju se načini zadovoljenja potreba zbog promjene psiho-fizičkih sposobnosti i zbog stavova okoline prema starijim osobama.
Kako ostvariti sigurnu starost u vrijeme velikih društvenih previranja,  osiromašenja, ratova, promjene načina života u kojem nema zajedničkog življenja više generacija u obitelji. Dolazi do socijalne isključenosti starijih generacija i gubi se društvena moć i osjećaj pripadanja (odlazak u mirovinu, slabljenje socjalnih kontakata...).

Ovo je samo jedan dio pitanja koja se postavljaju  pred  korisnike našega programa, a takvih je svakim danom sve više.  Oblik izvaninstitucionalne skrbi o starijim i nemoćnim osobama koji smo razvili provedbom programa  A gdje smo mi? nadamo se da je pružio odgovore na makar jedan dio pitanja i nedoumica koje donosi ovo životno razdoblje. Također smatramo da će ova knjižica dodatno podržati naša nastojanja da pridonesemo kvalitetnijem i zadovoljnijem životu populacije koja je u Hrvatskoj sve dominantnija, populacije u koju ćemo se svi jednog dana ubrojiti, populacije koja danas zbog raznih društvenih i političkih čimbenika nema prioritet za svoje probleme, tako da smo s razlogom umjesto nje postavili pitanje - a gdje smo mi?

A.) PRAVA IZ SOCIJALNE SKRBI

B.) PRAVO BOLESNIKA NA LIJEČENJE U KUĆI

C.) OSNOVNA PRAVILA KORIŠTENJA LIJEKOVA

D.) PIRAMIDA PREHRANE ZA OSOBE STARIJE DOBI

E.) VAŽNOST TJELESNOG VJEŽBANJA U STAROSTI

F.) NAJČEŠĆE BOLESTI - SAVJETI

G.) UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU

H.) PISANJE OPORUKE

A.) PRAVA IZ SOCIJALNE SKRBI

Korisnik socijalne skrbi je:

Sva prava koja ostvarujete:

na vrh

B.) PRAVO BOLESNIKA NA LIJEČENJE U KUĆI

Zdravlje Starenje i starost često su sinonimi za bolest, što je pogrešno razmišljanje jer je danas sve veći broj ljudi starije životne dobi koji zdravo i aktivno žive.

Što je starenje?
Starenje je proces smanjenja funkcije organa i organskih sustava i to je prirodna, fiziološka pojava. Za razliku od starenja koji je jedan nepovratan organski proces, starost je životno razdoblje povezano s kronološkom dobi.      
Prema kriterijima Ujedinjenih naroda, 65 godina je dobna granica iznad koje se ljudi smatraju starim ljudima, a prema kriterijima Svjetska zdravstvena organizacija starost dijelimo na raniju (65-74 godine), srednju (75-84 godine) i duboku starost od 85 i više godina. Ekonomski napredak i poboljšanje zdravstvene zaštite doveli su do produženja životnog vijeka, tako da je u razvijenim zemljama sve veći broj ljudi starije dobi, koja je najbrže rastuća dobna skupina. I Hrvatska prati taj trend  razvijenih zemalja, tako da je danas u Hrvatskoj svaki peti stanovnik stariji od 65 godina.

Kako zdravo i aktivno starjeti?
Za svaku osobu starije životne dobi važno je da što duže bude fizički i psihički pokretna i samostalna. Svatko se treba potruditi oko vlastita zdravlja: tjelesnom aktivnošću, pravilnom prehranom, redovitim liječničkim pregledima, te pravilnim uzimanjem propisanih lijekova.
Osoba starije životne dobi treba fizičku aktivnost prilagoditi svom organizmu. Hodanje i šetnja su najjednostavniji način održavanja fizičke kondicije, a ako se k tome doda 20-ak minuta jutarnje ili večernje tjelovježbe rezultati su vidljivi na koštano-mišićnom i krvožilnom sustavu. Starija osoba iznad 65 godina života, ako je samostalno pokretna ostaje u kontaktu s obitelji i prijateljima, osjeća se korisnom i psihički je zadovoljna. Za razliku od starije osobe koja je teško pokretna ili nepokretna. To stanje u potpunosti mijenja njene dotadašnje navike, ona ostaje vrlo često sama u zatvorenom prostoru i zbog te osamljenosti često se javljaju se depresije.

SAVJET: Čak i sa štapom u ruci treba hodati i šetati jer se tako održava fizička kondicija i postiže psihičko zadovoljstvo.

Tijekom starenja snižen je bazalni metabolizam stanica i sadržaj vode u tijelu. Zbog toga je nužno uzimati minimalno 8 čaša vode dnevno, konzumirati čim više sezonskog voća i povrća, tamnog kruha, mliječnih prerađevina, nemasnog sira, jogurta, kefir, plavu ribu i meso peradi bez kožice. Poželjno je hranu pripremati kuhanjem, a ne prženjem i pečenjem jer je kuhanu hranu lakše sažvakati i probaviti. Treba ograničiti unos soli, šećera i masnoća. Nepravilna prehrana loše utječe na zdravlje, a naročito prekomjeran unos neadekvatnih namirnica, koji dovodi do debljine.

na vrh

C.) OSNOVNA PRAVILA KORIŠTENJA LIJEKOVA

PREHRANA je u svim životnim razdobljima osnova za pravilno funkcioniranje i oporavak organizma, ali treća životna dob je specifična zbog promjena koje se događaju i zbog kojih treba prehrani obratiti posebnu pažnju. U starosti dolazi do promjena na organima  i slabljenja njihovih funkcija, javljaju se promjene u usnoj šupljini, gubitak zubi što otežavaju žvakanje, propadnje osjetnih stanica jezika  uslijed čega se sve manje osjeća okus hrane i smanjeno je lučenje sline. Psihološki, sociološki, ekonomski čimbenici, kao i uzimanje lijekova koji mogu dovesti do gubitka apetita ili doći u interakciju s drugim prahrambenim tvarima smanjujući tako njihovu apsorpciju, također utječu na prehrambeni status starijih osoba. U trećoj životnoj dobi dolazi do smanjenja mišićne mase, količine vode u tijelu i povećanje rezervi masnog tkiva zato je potrebno ograničiti energetski unos posebice ako je stupanj tjelesne aktivnosti nizak. Postaji razlika u energetskim potrebama starijih osoba ovisno o dobi. Za osobe u životnoj dobi od 51 do 75 godine energetske potrebe su umnjene za 10% u odnosu na mlađe odrasle osobe, što znači da dnevne energetske potrebe za muškarce te dobne skupine iznose 2300 kcal, a za žene do 2200 kcal. Za osobe starije od 75 godina energetske potrebe se umanjuju za 20 do 25% u odnosu na mlađe odrasle osobe, te iznose 1800 kcal do 2300 kcal dnevno za muškarce, 1650 do 2200 kcal za žene. Iz tih razloga  nužno je osigurati izbor hrane bogate hranjivim tvarima, a siromašne kalorijama, kako bi se istovremeno osigurali svi hranjivi sastojci i potrebna količina energije.

na vrh

D.) PIRAMIDA PREHRANE ZA OSOBE STARIJE DOBI

Piramida pravilne prehrane je općeprihvaćeni model koji ljudima pomaže pri odabiru namirnica za jelo. Preporučuje se konzumiranje različite hrane, daje smjernice o zastupljenosti pojedinih skupina namirnica te se na taj način osigurava pravilan omjer makronutrijenata (bjelančevine, masti, ugljikohidrati) i mikronutrijenata (vitamini i mineralne tvari).
Znanstvenici su modificirali postojeću piramidu pravilne prehrane za osobe starije dobi  jer starije osobe imaju specifične nutritivne potrebe i kod njih se ne može primjeniti općeprihvtljiv model. U toj piramidi pravilne prehrane za starije osobe namirnice su podijeljene u 5 skupina na 3 razine.

Odgovarajući unos tekućine od velikog je značenja za starije ljude pa u svojoj osnovi nova piramida prehrane preporučuje dnevni unos 8 čaša vode ili drugih bezalkolonih i bezkofeinskih napitaka. U starijih osoba oslabljen je osjećaj žeđi i smanjena je funkcija bubrega zbog toga osnoovu piramide čini 8 čaša vode kako bi se spriječila dehidracija, čest problem kod starijih osoba. Pri odabiru pića osim količina unesene tekućine važna je i kvaliteta napitaka, jer organizam uz vodu gubi i elektrolite i minerale. Najbolji su izbor prirodna i mineralna voda te prirodni voćni sokovi bez šećera. Kava i čaj ne smatraju se najboljim izborom jer sadrže kofein koji potiče izlučivanje tekućine iz organizma. Alkohol bi starije osobe trebale izbjegavati, posebice žestoka alkoholna pića jer smanjuju apetit i ugrožavaju normalnu digestiju i apsorpciju. Ako se starija osoba odluči za alkoholno piće najbolji izbor je crno vino i to naravno u malim količinama. Crno vino sadrži manji udjel alkohola, a bogato je polifenolima (skupina organskih spojeva koji po načinu djelovanja spadaju u antioksidanse) te snizuje krvni tlak. Preporuka za žene je 1 dl vina na dan, za muškarce 2 dl na dan, ali ako osoba boluje od neke kronične bolesti prije konzumacije alkohola, zbog mogućih zdrastvenih problema, najbolje se posavjetovati s liječnikom.

Osobe starije dobi trebaju unositi šest ili više obroka kruha, žitarica, riže ili tjestenine bogatih prehrambenim vlaknima. Prehrambena vlakna su važna za prevenciju visoke razine kolesterola u krvi, pružaju zaštitu od raka debelog crijeva i pomažu za održavanje normalne razine šećera u krvi. Voće i povrće treba konzumirati u 5 ili više obroka dnevno i ono treba biti raznoliko.

Slijedeću razinu piramide čine proteini. Preporuka je 3 ili više obroka iz skupine mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno, a dva ili više obroka iz skupine mesa, riba, jaja. Pravilana unos proteina važan je kod osoba starije dobi zbog održanja mišićne mase, funkcije imunosnog sustava i cijeljenja rana.

Masti, ulja i šećeri nalaze se na vrhu piramide te ih treba konzumirati u najmanjij mogućoj mjeri. Na vrhu piramide nalazi se i zastavica koja daje smjernice o dodacima prehrani. Preporuka je uzimanje dodatne količine kalcija, vitamina D i vitamina B12, antioksidansa (vitamini A, C i E). Iako je hrana najbolji izvor nutrijenata i dodaci prehrani ne smiju biti zamjena za uravnoteženu prehranu. U velikom broju slučajeva dodaci prehrani kod osoba starije dobi su korisni, budući da u toj populaciji često dolazi do da raznih prehrambenih propusta.

Savjet:

Želite li da Vam naši stručnjaci izrade prijedloge jelovnika koji će vam pomoći da se osjećate bolje i popravite svoje zdravstveno stanje, pošaljite nam mail , opišite od čega bolujete i izradit ćemo Vam tjedni jelovnik.

na vrh

E. ) VAŽNOST TJELESNOG VJEŽBANJA U STAROSTI

Uz pravilnu prehranu, za aktivno zdravo starenje nužna je i umjerena, redovita tjelesna aktivnost jer tek njihova kombinacija daje najbolje rezultate za zdravlje svake osobe.
Proces starenja povezan je sa značajnim smanjenjem jakosti, izdržljivosti mišićne mase, gustoće kostiju, te povećanjem potkožnog masnog tkiva. To je vidljivo pri izvođenju svakodnevnih aktivnosti poput hodanja, penjanja po stepenicama, nošenju stvari, a javljaju se problemi kod ustajanja sa stolice i iz kreveta. Gubitak mišićne jakosti i mišićne mase jedni su od najviše vidljivih promjena koje događaju kod starijih ljudi.

Dnevno treba biti aktivan 30 minuta jer će tjelesno vježbanje omogućiti da se proces starenja uspori i da se zadrži razina sposobnosti i zdravlja.

na vrh

F.) NAJČEŠĆE BOLESTI - SAVJETI

VISOKI KRVNI TLAK ( HIPERTENZIJA )
Krvni tlak je pritisak krvi na stijenke krvnih žila. Normalne su vrijednosti krvnog tlaka za gornji (sistolički) 120-140,  a za donji (dijastolički) 80-90 mm živinog stupa. Tlak viši od 140/90 smatra se povišenim krvnim tlakom. Važno je znati da se dijagnoza povišenog krvnog tlaka postavlja na temelju bar tri mjerenja u tri različita doba dana, a ne na temelju jednog izoliranog mjerenja.
Povišeni krvni tlak moguće je liječiti, ali ne i izliječiti. Naime u 95% slučajeva uzrok je povišenog krvnog tlaka je nepoznat (esencijalna hipertenzija), a samo u 5% bolesnika uzrok je poznat i može se liječiti (bolesti bubrega, nadbubrežne žlijezde itd. - sekundarna hipertenzija). Zbog tog je razloga potrebno svakodnevno uzimati lijekove za snižavanje krvnog tlaka. Na žalost dosta osoba ne uzima lijekove kako im je preporučio njihov liječnik obiteljske medicine nego lijek uzimaju povremeno kad ¨osjete¨ da im je povišen krvni tlak što je vrlo loše za same pacijente. Naime, povišeni krvni tlak ne boli i nema stalne simptome izuzev kada su iznimno visoke vrijednosti, tada se mogu javiti glavobolja, najčešće zatiljno, vrtoglavica eventualno pritisak u prsnom košu. Zbog neosjetnih simptoma bolesnici smatraju da zapravo nisu bolesni i da ne moraju uzimati redovito lijekove što je naravno pogrešno. Povišeni krvni tlak naziva se još i tihim ubojicom  -   bolesnik nema izrazitih smetnji, a tlak "odrađuje" svoj posao. To dovodi do sužavanja krvnih žila što se prvo očituje u organima gdje su one i najuže, a to su bubrezi, srce i oči. Zato će vam vaš liječnik obiteljske medicine, kad postavi dijagnozu povišenog krvnog tlaka, napraviti osnovnu obradu koja će pokazati jesu li već zahvaćeni navedeni tzv. "ciljni organi". Odnosno napravit će te EKG (snimanje srca), laboratorijske pretrage ii pregled očnog dna (fundus).                                                                           
Ako osoba ima još i šećernu bolest, a puši, ima povišene masnoće u krvi, pretila je,  šanse za sužavanje krvnih žila još su veće, kao i za stanja koja proizlaze iz toga: srčani i moždani udar (infarkt), smetnje u radu bubrega, slabovidnost i sljepoća. Stoga je za uspješno suzbijanje navedenih stanja nužno da bolesnik uzima SVAKODNEVNO i u  propisanoj dozi lijekove te da prakticira zdrav način života - kontrolira prehranu (smanjiti unos soli, zasićenih masnih kiselina životinjskog podrijetla, uzimati više voća i povrća ), redovito se baviti tjelesnom aktivnošću (pola sata oštre šetnje dnevno u starijoj dobi), izbjegavati loše navike - pušenje i prekomjerno uživanje alkohola te kontrolirati stres koliko je to moguće.
Za prijedlog tjednog jelovnika, kantaktirajte nas mail

ŠEĆERNA BOLEST ( DIABETES MELLITUS )
Šećerna bolest je kronična bolest koja nastaje kad gušterača potpuno ili djelomično ne proizvodi inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu. U tom slučaju stanice našeg organizma ne dobivaju hranu  (glukoza ) potrebnu za život.
Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača, a služi za prijenos glukoze i njezinu pohranu u stanice. Ako nema inzulina ili je stanica neosjetljiva na njega, dolazi do porasta  gomilanja hrane to jest glukoze u krvi, a stanice ostaju "gladne".
Postoje dva tipa šećerne bolesti:
Tip 1 javlja se kada gušterača proizvodi malo ili nimalo inzulina, od ovoga tipa obolijevaju mladi ljudi,  a inzulin se obvezno nadoknađuje injekcijama.
Tip 2 češće se javlja u starijoj  životnoj dobi kada količina proizvedenog inzulina nije dovoljna da zadovolji potrebe našeg organizma ili su stanice neosjetljive na inzulin i on iako ga ima dovoljno ne može obaviti svoju funkciju unosa glukoze u stanicu.
Normalne vrijednosti šećera (glukoze) u krvi na tašte su 4-6 mmol/L. Poslije jela količina šećera u krvi raste, ali dva sata nakon jela ne bi smjela biti veća od 10 mmol/L. Zato ako mjerite šećer kod kuće, morate mjeriti na tašte, a vrijednosti šećera veće od 6 mmol/L  izmjerene nakon obroka nisu razlog da panično odjurite svome liječniku obiteljske medicine s već postavljenom dijagnozom šećerne bolesti.

Simptomi koji mogu ukazati na postojanje povišene razine šećera (glukoze) u krvi: 
pojačano žeđanje, učestalo mokrenje, stalna glad, neuobičajeni umor, nagli gubitak tjelesne težine, smetnje vida i ponavljane infekcije. Navedene smetnje (simptomi) javljaju se kod tipa 2 šećerne bolesti u blažem obliku ili se uopće ne javljaju,  a kod tipa 1 u dramatičnom obliku. Zato je važno u starijoj životnoj dobi bar jedan put u dvije godine izvaditi šećer na tašte.

Šećerna se bolest ne može izliječiti, ali se može liječiti

Dobra regulacija šećerne bolesti podrazumijeva održavanje razine glukoze što bliže normalnim vrijednostima, a to se može postići usklađivanjem slijedećega:

Akutne komplikacije šećerne bolesti mogu nastati zbog naglog pada (hipoglikemije)  ili rasta (hiperglikemije) količine šećera u krvi. Uzrok je obiju komplikacija nepridržavanje pravilne prehrane i nepravilno uzimanje propisanih lijekova kao i nedovoljna tjelesna aktivnost. U iznimnim slučajevima hipoglikemija i hiperglikemija mogu se javiti u nekim akutnim dišnim i crijevnim bolestima. Starije osobe kao razlog odbijanja inzulina često navode upravo ove dvije komplikacije. Strah od navedenih komplikacija je neopravdan ako se bolesnik pridržava temeljnih metoda liječenja. 

             
Praktični savjeti:

OSTEOPOROZA
Osteoporoza je metabolička koštana bolest koja označava smanjenu gustoću kosti. Naročito se gustoća kostiju smanjuje  kod žena u postmenopauzi (nakon zadnje menstruacije u životu zbog manjka estrogena (ženskih spolnih hormona)  koji pomažu iskorištavanje kalcija iz hrane i njegovu ugradnju u kosti.
Osteoporoza (smanjena gustoća kosti) može nastati i kod dužeg mirovanja kosti, recimo kod dužeg nošenja gipsa. Od osteoporoze mogu oboljeti i muškarci, ali puno rjeđe nego žene.
Zbog smanjene gustoće kostiju povećana je mogućnost  njihova prijeloma. Prijelom može nastati pri padu,  ali i zbog kosti najčešće kralješka. Najčešće kod  starijih osoba pri padu dođe do prijeloma kuka što može dovesti do invalidnosti, nepokretnosti, pa čak i smrti.
Osteoporoza se može sspriječiti pravilnom prehranom tijekom života odnosno unošenjem kalcija i to mliječnim proizvodima te tjelesnom aktivnosti. Nakon gubitka menstruacije može se koristiti hormonsko nadomjesno liječenje koje će propisati ginekolog.
U starijoj životnoj dobi također je potrebno održavati redovitu tjelesnu aktivnost kako bi se usporio gubitak gustoće kosti.

Praktični savjeti:

Za prijedlog tjednog jelovnika, kantaktirajte nas mail

Što je kolesterol?
Kolesterol je vrsta masnoće koja je sastavni dio svake stanice u ljudskom organizmu, a najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Postoje dvije vrste kolesterola: LDL - kolesterol i HDL - kolesterol.
LDL - kolesterol ili tijekom vremena može uzrokovati začepljenje krvnih žila stvarajući aterosklerotične plakove.
HDL - kolesterol ili smanjuje vjerojatnost nagomilavanja kolesterola na stjenkama krvnih žila.

Koji su simptomi povišenih masnoća u krvi?
Bolesnik ne osjeća nikakve tegobe i zbog toga je to opasna i podmukla bolest. Potrebno je izvaditi krv i na osnovu analize vidjeti ima li krv zadovoljavajuće vrijednosti. Preporučene vrijednosti su:

Osnovni pristup liječenju je promjena prehrambenih navika:

Ako nakon dva mjeseca provođenja preporučenog načina prehrane ne dođe do normalizacije laboratorijskih nalaza krvi, započinje se s uzimanjem lijekova koji snižavaju povišene masnoće u krvi. Dobro je zapamtiti da se uz uzimanje lijekova treba uvijek pridržavati dijetnih preporuka, jer lijek ne zamjenjuje preporučeni način prehrane.
I bolesti lokomotornog odnosno koštano-mišićnog sustava vrlo su česte u ljudi starije životne dobi. Uzrok su im degenerativne promjene kralježnice i zglobova te osteoporoza.
Za prijedlog tjednog jelovnika, kontaktirajte nas.

na vrh

G.) UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU

Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se davatelj uzdržavanja uzdržavati primatelja uzdržavanja (druga strana ili treći) do njegove smrti, a druga strana se obvezuje da će mu za života prenijetu svu ili dio svoje imovine.
Primatelj uzdržavanja može ugovoriti da se u njegovu korist osnuje stvarni teret uzdržavanja na nekretnini koju daje davatelju uzdržavanja.
Ako davatelj uzdržavanja umre prije primatelja uzdržavanja, njegova preva i obveze iz ugovora prelaze na njegove nasljednike, ako oni na to pristanu, a ako ne pristanu ugovor o uzdržavanju se raskida, oni nemaju pravo na nakandu za prije dano uzdržavanje, a primatelju su dužni vratiti ono što je davatelj temeljem ugovora o uzdržavanju stekao ili ako to nije moguće vratiti mu vrijednost stečenog.
Ako nasljednici davatelja uzdržavanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze prema primatelju uzdržavanja, imaju pravo na naknadu za dano uzdržavanje i obvezu vraćanja onog što je davatelj uzdržavanja temeljem ugovora stekao.
Na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima o ugovoru o doživotnom osiguranju.

Za primjer Ugovora i pomoć u ispunjavanju, kontaktirajte nas.

na vrh

H.) PISANJE OPORUKE

Pravo nasljeđivanja uređeno je u Republici Hrvatskoj Zakonom o nasljeđivanju.
Svaku se fizičku osobu može naslijediti, a nasljeđuje se u trenutku njezine smrti. Nasljedno pravo stječe se temeljem zakona ili oporuke.
Oporuku može napraviti svaka osoba koja je:

Smatra se da je oporučitelj sposoban za rasuđivanje u trenutku sastavljanja oporuke, dok se ne dokaže suprotno.
Oporuka će se (na zahtjev) poništiti zbog mana volje, tj. ako je oporučitelj natjeran da je napravi prijetnjom ili silom ili se odlučio napraviti oporuku zato što je bio prevaren ili u zabludi.
Poništenje oporuke zbog mana volje može se tražiti u roku godinu dana od saznanja za uzrok nevaljanosti, ali najkasnije u roku deset godina od proglašenja oporuke. Poništenje oporuke može se tražiti u roku dvadeset godina od dana proglašenja oporuke, ali samo prema osobi koja je pruzročila mane ostaviteljeve volje ili je za njih znala ili morala znati.
Da bi oporuka bila valjanja mora biti sastavljena u obliku i uz pretpostavke propisane zakonom. Poništenje oporuke zbog nedostatka u obliku može se tražiti u roku godine dana od saznanja za oporuku, ali ne duže od deset godina od proglašenja oporuke.

Oblici oporuke
Zakon o nasljeđivanju dijeli oporuke na:
I. Redovne oporuke
1. Privatne oporuke: vlastoručna oporuka i oporuka pisana pred svjedocima
2. Javne oporuke
II. Oporuke sastavljene u izvanrednim okolnostima: usmene oporuke

Za primjer Oporuka i pomoć u ispunjavanju, kontaktirajte nas.