UDRUGA SVIMA

- konvencija o pravima djeteta ( preuzmi dokument 164kb )
- sa posebnim potrebama
- sa poremećajima u ponašanju
- učenje
- dječja prava
- mentalne mape

Mentalne mape - put prema samostalnosti u učenju školskog gradiva.
Učiš, a ne naučiš? Prijavi se za radionice izrade mentalnih mapa.

Mentalne mape spadaju u vještine organizacije teksta i dio su vještina samostalnog učenja. Izravno utječu na spoznaju. Unaprjeđuju je na najbolji mogući način. Mape kao poseban način organiziranja tih stotina podataka dio su vještina samostalnog učenja. Spadaju u kategoriju vještina kojima se organizira i elaborira udžbenički tekst. Nazivaju se još i mapama uma ili kognitivnim mapama. Spominju se danas u mnogim knjigama kao put do uspješnijeg učenja.

Izrada mapa je dio vještine organiziranja teksta, no mapiranje tekstova je u najužoj vezi s vještinama mišljenja, pohrane informacija kao i metakognitivnim vještinama jer se tijekom izrade mape mora misliti o definicijama i značenjima riječi. One se moraju svrstavati u različite kategorije. Mora se odrediti nadređena kategorija pojma i sve što potpada pod njega. Sve su to vještine mišljenja. Isto tako, njima se stalno pronalazi najbolji put za pohranu informacija i pamćenje, njima se utječe na poboljšavanje i uopće razmišljanje o vlastitoj strategiji pamćenja. Sve to osvještava proces učenja i tako na najbolji mogući način razvija tzv. metakognitivne vještine.

Mape su jedan od doista pametnih načina da se razvije samostalnost u učenju, a posredno i uspjeh u učenju. Organizirajući informacije na ovaj način djeca stječu dragocjena iskustva o važnosti specifičnog vizualnog predstavljanja gradiva koje žele naučiti.

Isto tako, na ovaj način postaju svjesna svog stila učenja što im donosi više razumijevanja i više uvida u ono čemu služe informacije koje moraju zapamtiti. Praveći mape otkrivaju bitna svojstva riječi kojima se služe, uče o njihovim međusobnim odnosima, počinju intenzivno i sami razmišljati o riječima, stvarajući nove asocijacije na njihova značenja koje će omogućiti bolje dugotrajno pamćenje. Novi pojmovi dakle, bivaju zapamćeni u asocijativnom slijedu slika, riječi i značenja koje je dijete samo stvorilo praveći jednu takvu mapu. Time stvaraju strukturu gradiva kao sheme, ponekad i prave priče čije su konture sami osmislili. Naučeno postaje aktivni dio spoznaje, a ne samo hrpa informacija pohranjena u pamćenju koje će se aktivirati samo na razini površnog prepoznavanja, neki puta niti to. Rijetko na razini stabilnog pamćenja koje je dostupno i na koje se lako nadograđuje novo znanje.

Kreativne radionice
Oslikavanje stakla